online
priručnik


       1.2 Neuromuskularni sustav
     
 

Neuromuskularni sustav

Okluzija zubi


Aktivnost cjelokupnog žvačnog sustava regulira i koordinira visoko usavršeni živčani kontrolni sustav. On se prvenstveno sastoji od živaca i mišića, otuda i ime neuromuskularni sustav. Osnovno razumijevanje anatomije i funkcije neuromuskularnog sustava potrebno je za razumijevanje utjecaja koje zubni kontakti i drugi uvjeti mogu imati na pokrete mandibule.
Neuromuskularni sustav se dijeli na dvije glavne komponente: živčane strukture i mišiće.

ANATOMIJA I FUNKCIJA ŽIVČANOG SUSTAVA:

Tri glavne razine središnjeg živčanog sustava su:

  • razina kralježnične moždine
  • razina nižih moždanih dijelova
  • razina viših moždanih dijelova ili kortikalna razina


Razina kralježnične moždine

To nije samo put kojim se signali s periferije tijela prenose do mozga i obrnuto. Živčani sklopovi u kralježničnoj moždini mogu uzrokovati pokret hodanja, reflekse koji odmiču dijelove tijela od predmeta, reflekse koji ukrućuju noge i tako podržavaju tijelo protiv gravitacije, te reflekse koji nadziru lokalne krvne žile, kao i kretnje probavnog sustava.

Razina nižih moždanih dijelova (pons, produžena moždina, mezencefalon, hipotalamus, talamus, mali mozak i bazalni gangliji)
Centri toga djela CNS nadziru većinu tjelesnih aktivnosti koje se zbivaju na podsvjesnoj razini. Podsvjesni nadzor nad arterijskim tlakom i disanjem obavlja produžena moždina i pons. Nadzor nad ravnotežom zajednička je funkcija starijih dijelova malog mozga te živčanih centara u produženoj moždini, ponsu i mezencefalonu. Reflekse pri hranjenju, poput slinjenja ili oblizivanja usnica nadziru područja u produženoj moždini, ponsu, mezencefalonu, amigdalima i hipotalamusu.

Razina viših moždanih dijelova

Kora mozga povezana je s nižim dijelovima i odgovorna je za najveći dio kognitivnih procesa (proces mišljenja i odlučivanja).

SENZORIČKI RECEPTORI

Dinamička ravnoteža mišića glave i vrata moguća je putem povratne veze osigurane pomoću različitih senzoričkih receptora. Svi oni kontinuirano osiguravaju unos impulsa u CNS. Senzorički receptori su živčane strukture koji se nalaze u svim tkivima tijela. Kao u ostalim područjima tijela, različiti tipovi senzoričkih receptora lokalizirani su u tkivima koja čine mastikatorni sustav. Neki su od tih receptora specifični za nelagodu i bol te se nazivaju nociceptorima. Drugi priskrbljuju informacije ovisno o položaju i pokretima mandibule i pridruženim oralnim strukturama. Oni se nazivaju proprioceptorima. Konstantan unos informacija iz svih tih receptora omogućuje korteksu i moždanom deblu da koordiniraju akciju pojedinačnih mišića ili mišićnih grupa kako bi se stvorio primjeren odgovor. Četiri osnovna tipa senzoričkih receptora u stomatognatom sustavu su:

  • mišićna vretena, specijalizirani receptorni organi koji se nalaze u mišićnom tkivu
  • Golgijev tetivni organ, smješten u tetivama
  • Paccinijeva tjelešca, smještena u tetivama, zglobovima, periostu, fascijama i potkožnom tkivu
  • nociceptori, nalaze se u svim tkivima žvačnog sustava

Mehanički modaliteti osjeta iz područja stomatognatog sustava prenose se u više centre senzoričkim granama n. trigemini (za razliku od sustava dorzalna kolumna-lemnisk i anterolateralnog sustava leđne moždine, koji prenose osjete iz gotovo cijelog tijela).
Postoje receptori u žvačnim mišićima (mišićna vretena i Golgijevi tetivni organi), receptori u zubnoj pulpi, u TMZ-u, u parodontu zuba, te oralnoj mukozi. Za stvaranje svakog preciznog mandibularnog pokreta, aferentnim vlaknima iz različitih senzoričkih receptora mora biti odaslan impuls u CNS. Moždano deblo i korteks moraju prilagoditi i organizirati taj impuls, te preko eferentnih živčanih vlakana izazvati odgovarajuće motorne aktivnosti.

REFLEKSI

Refleks nastaje kao automatska reakcija na specifični podražaj. Podražaj koji izaziva refleks mora djelovati na neki osjetni element iz kojeg se senzoričkim živcima aferentni impulsi prenose u više centre, odakle se nakon prekapčanja, šalju eferentni impulsi u izvršni organ. Iako je informacija poslana u više centre, odgovor je neovisan o volji. Refleksi mogu biti monosinaptički ili polisinaptički.

Monosinaptički refleks

Monosinaptički se javlja kad aferentno vlakno direktno stimulira eferentno u CNS-u. Primjer je miotatički refleks (refleks istezanja) koji se može prikazati kad promatramo maseter prilikom udarca u bradu čekićem za izazivanje refleksa. Udarac će uzrokovati iznenadno istezanje mišićnih vretena unutar masetera. Ova informacija se prenosi refleksno od aferentnih neurona iz vretena do alfa motoneurona koji vode do ekstrafuzalnih vlakana žvačnih mišica. Aferentni impulsi putuju Ia unipoloarnim neuronima u nucleus mesencephalicus n. trigemini, odakle drugi krak istog neurona pristupa direktno na motoneurone u motornoj jezgri istog živca. Ta se ista aferentna vlakna prekapčaju sa alfa eferentnim motoneuronima koji vode direktno natrag do ekstrafuzalnih vlakana masetera te dolazi do kontrakcije mišića.

Polisinaptički refleks

Polisinaptički refleks nastaje kad aferentni neuron stimulira jedan ili više interneurona u CNS-u koji zatim stimuliraju eferentna živčana vlakna. Primjer je nociceptivni refleks (refleks boli). U žvačnom sustavu ovaj refleks postaje aktivan kada se iznenada, tijekom žvakanja, naiđe na neki tvrdi objekt, koji predstavlja štetan podražaj i preopterećuje periodontne strukture i izaziva bol. Primarna aferentna živčana vlakna nose informaciju do jezgre trigeminalnog senzoričkog trakta, gdje se prekapčaju sa interneuronom. Ti interneuroni vode do trigeminalne motorne jezgre. Ovdje se mora usklađivati aktivnost nekoliko mišićnih skupina tj. mišići zatvarači se moraju inhibirati radi sprečavanja daljeg zatvaranja usta, a istovremeno otvarači se moraju aktivirati kako bi se spriječilo daljnje oštećenje zuba.
Kad aferentna informacija iz senzoričkog receptora stigne do interneurona, javljaju se dvije različite radnje. Ekscitacijski interneuroni prekapčaju se u trigeminalnoj motornoj jezgri sa eferentnim neuronima koji pak inerviraju mišiće depresore. U isto vrijeme aferentna vlakna stimuliraju inhibicijske interneurone, što uzrokuje relaksaciju mišića elevatora.

NEURONSKI KRUG

Trineuronski senzorički ( uzlazni ) put

neuron prvog reda: od receptora preko ganglija do senzoričke jezgre n. trigeminusa u ponsu
neuron drugog reda: od nucleus mesencephalicus(senzorička jezgra n. trigeminusa) do talamusa
neuron trećeg reda: od talamusa do korteksa
Neuroni trećeg reda završavaju u primarnom senzoričkom području u kori velikog mozga. Ta serija čini uzlazni ili aferentni put.


Dvoneuronski motorički ( silazni ) put

Motorni odgovor širi se putem dvaju neurona.
neuron prvog reda: od korteksa preko traktus kortikobulbaris do motorne jezgre trigeminusa u ponsu
neuron drugog reda: od motorne jezgre do mišića.
Ova dva neurona čine silazni eferentni put.

 

 


 
TOP