online
priručnik


       2.2 Poremećaji žvačnih mišića
 

Parafunkcije



Protektivna ko-kontrakcija

Najčešća je i prva reakcija mastikatornog sustava na oštećenje. Istoznačni je termin i zaštitna mišićna imobilizacija. CNS u slučaju bilo kakvog inzulta (u rangu od previsokog ispuna do duboke mišićne boli ili emocionalnog stresa) može reagirati muskularnom kontrakcijom koja ograničava ili sprečava funkciju mastikatornog sustava i na taj način imobilizira zahvaćeno područje. Klinički se očituje kao osjećaj slabosti mišića koji je direktna posljedica nekog etiološkog momenta. Dok su mišići u stanju mirovanja bol nije prisutna, no pomičnost mandibule je uvelike smanjena - samim time i kretnja otvaranja usta. Ukoliko se od pacijenta zatraži da sporo i bez napora otvara usta može se postići normalna vrijednost kretnje otvaranja. Ako protektivna kokontrakcija potraje više dana ili sati može dovesti do poremećaja u zahvaćenim mišićnim tkivima i daljnjih funkcijskih poremećaja u žvačnom sustavu.

Lokalizirana mišićna bol

Lokalizirana bol mišića je primarni neupalni mišićni poremećaj. Najčešće je posljedica dugotrajne mišićne kontrakcije (npr. protektivne ko-kontrakcije) ili lokalne mišićne traume. Dugotrajna kontrakcija dovodi do lokalnih biokemijskih promjena u mišićnom tkivu čija je glavna značajka lučenje algogenih tvari. Može nastupiti i sa zakašnjenjem nakon što je mišić bio intenzivno upotrebljavan što se u sportskoj medicini prepoznaje kao "upala" mišića nakon treninga.
Kako je lokalna mišićna bol i sama uzrokom duboke mišićne boli ona može dovesti do protektivne ko-kontrakcije koja opet mehanizmom pozitivne povratne sprege dovodi do dugotrajne kontrakcije i nastavka lokalizirane mialgije. Tijekom vremena može doći do zacjeljivanja ili otklanjanja uzroka koji je doveo do traume no simptomi ostaju kao posljedica patološke pozitivne povratne sprege u sustavu što može otežati postavljanje dijagnoze i pronalazak uzroka.
Klinički mišići su osjetljivi na palpaciju te se javlja intenzivna bol vezana uz funkciju stomatognatog sustava. Mišići pokazuju stvarnu slabost te za razliku od protektinve ko-kontrakcije pacijent ne može u potpunosti otvoriti usta.

Lokalizirani mialgički poremećaj (miofascijalna bol)

Naziva se i "triger point" mialgija, odnosno mialgija uzrokovana lokalnim dislociranim bolnim regijama. Uzroci te vrste mišićnog poremećaja su mala područja čvrstih, hipersenzitivnih tračaka mišićnog tkiva. Iako točna priroda i patofiziologija tih točaka nije poznata smatra se da nociceptori u tim tkivima bivaju senzibilizirani algogenim tvarima što dovodi do povećane osjetljivosti i bolnosti tih dijelova tkiva. Ta područja su izvori kontantne duboke boli koja može uzrokovat centralni ekscitacijski efekt. Ako "triger point" centralno podraži grupu konvergentnih aferentnih interneruona najčešća je posljedica referentna (prenesena) bol u obliku glavobolja ili bolnih područja koja nisu zahvaćena nikakvim patološkim procesom. Točna etiologija i patofiziologija tih poremećaja nije poznata no dosadašnja istraživanja pokazala su određene veze sa psihičkim i fizičkim traumama, hipovitaminozom, slabom psihofizičkom kondicijom, umorom, stresom i virusnim infekcijama.
Klinički najznačajniji čimbenici prepoznavanja ove bolesti su lokalna jasno ograničena područja čvrstih i hipersenzitivnih mišićnih vlakana koja nazivamo triger točkama. Iako palpacija triger točaka pojačava bol to nije najizraženiji simptom. Centralni ekscitacijski efekt koji referira bol u područja nezahvaćena poremećajem predstavlja najveći problem za pacijenta, ali i za liječnika koji takvu bolest pokušava dijagnosticirati. Triger točke mogu biti u aktivnom stanju (kada izazivaju simptome) i u latentnom stanju. Latentne triger točke mogu potaknuti različiti čimbenici: pojačani mišićni napor, istegnuće mišića, emocionalni stresovi i infekcije gornjeg dijela respiratornog sustava. Vrlo čest simptom su redovite popodnevne glavobolje nakon napornog i stresnog dana. Centralni ekscitacijski efekt osim boli može referirati i druge simptome vezane uz živčani sustav: protektivnu ko-kontrakciju, preosjetljivost određenih regija, vaskularnih promjena (bljedoću ili crvenilo tkiva), suzenje oka ili crvenilo konjuktiva. Pošto vlakna zahvaćenog trigeminalnog živca rijetko prelaze medijalnu liniju, svi su simptomi unilateralni što donekle olakšava dijagnostiku.

Miospazam

Miospazam je od CNS inducirana tonička mišićna kontrakcija koju prati visok stupanje EMG aktivnosti. Etiološki čimbenici su nejasni i nedovoljno dokumentirani zbog čestog miješanja tog poremećaja sa drugim mišićnim poremećajima.
Klinički ga prepoznajemo po jakoj kontrakciji jednog ili više zahvaćenih mišića koji uzrokuju akutnu malokluziju. Mišići su na palpaciju čvrsti i tvrdi.

Centralno inducirana mialgija

Kronična je bolest i naziva se i kronični miozitis. Poremećaj u funkciji CNS-a uzrokuje veću podražljivost nociceptora u mišićima koji dovode do stanja sličnog upali no bez drugih klasičnih simptoma upale (crvenila, otekline i sl.).
Najčešći uzrok centralno inducirane mialgije je dugotrajna i kontinuirana bol u mišiću. Periodične epizode mišićne boli ne dovode do centralno inducirane mialgije. Sporadićno je moguće da virusna ili bakterijska upala bude uzrokom pravog infekcijskog miozitisa koji se može zamijeniti sa centralno induciranom mialgijom.
Klinički najvažniji simptom je dugotrajna neprekidna mišićna bol koja je prisutna i prilikom mirovanja, a pojačava se s funkcijom. Mišići su osjetljivi na palpaciju, a i disfunkcije stomatognatog sustava su česte.

 


 
TOP