Iz dosad navedenog jasno je da su poremećaji koje svrstavamo u skupinu TMD-a složeni i ponekad multifaktorijelne etiologije i patofiziologije. Stoga su i postupci kojima se dolazi do točne dijagnostike samog poremećaja složeni i zahtijevaju mnogo vremena i stručnost.
Temporomandibularne disfunkcije učestale su u općoj populaciji i vrlo često znakovi i simptomi su subkliničke prirode ili latentni. Stoga je osim povijesti bolesti bitan i "screening" pregled svakog stomatološkog pacijenta.
Osnova dijagnostike svake bolesti je detaljna i točna povijest bolesti. Cilj povijesti TMD-a je identificirati bol, disfunkciju i komponentu žvačnog sustava u kojoj je došlo do patološkog procesa. Povijest bolesti može biti prikupljena usmeno ili putem upitnika, no u praksi se najboljom pokazala kombinirana tehnika upitnika kojeg pacijent rješava kod kuće i usmene nadopune u ordinaciji. Rezultati moraju obavezno biti zabilježeni. U povijesti bolesti zbog koje pacijent dolazi potrebno je dobiti i kompletnu medicinsku povijest s obzirom na bolesti koje bi mogle utjecati na bolest radi koje nam se pacijent javlja. Jednako je važna i kompletna stomatološka anamneza. Osim fizičke komponente potrebno je procijeniti i psihološko stanje bolesnika.
Adekvatna anmneza mora dati odgovor na slijedeće točke odnosno pitanja:

1. Karakteristike bolesti zbog koje se pacijent javlja (u većini slučajeva je to bol)

a. lokalizacije boli ili poremećaja
b. pojava boli ili poremećaja

i. povezanost s drugim čimbenicima
ii. progresija boli ili poremećaja

c. karakteristike boli ili poremećaja

i. vrsta boli ili poremećaja
ii. bihevioralne karakteristike boli

1. ponašanje u vremenu
2. duljina trajanja boli
3. lokalizacija bolne senzacije

iii. intenzitet boli
iv. dodatni simptomi koji se javljaju uz bolnu senzaciju
v. tijek boli

d. čimbenici koji pojačavaju ili ublažuju bol

i. funkcijski i parafunkcijski čimbenici
ii. fizički čimbenici
iii. lijekovi
iv. emocionalni stres
v. kvaliteta spavanja
vi. legalni aspekti i odnos prema radu-invaliditetu

e. prijašnje liječenje poremećaja ili boli

f. povezanost s drugim poremećajima ili bolovima u tijelu

2. Kompletnu medicinsku anamnezu

3. Stomatološku anamnezu

4. Psihološku procjenu stanja pacijenta

Većina tih informacija na našem zavodu dobiva se popunjavanjem standardiziranog upitnika u kojem su danii najčešći odgovori na gore navedena pitanja ili najučestaliji čimbenici koji utječu na bolest. Neka točke izgledaju pomalo nejasne ili se može činiti da se pojavljuju više puta stoga će biti detaljnije objašnjene: Lokalizacija boli navedena je na dva mjesta: pod točkom a) - gdje se lokalizacijom smatra točno mjesto gdje se bol pojavljuje - i pod c.ii.3 gdje se pod lokalizacijom podrazumijeva način širenja boli, odnosno ona može biti jasno lokalizirana, iradirajuća ili potmula koju nije moguće precizno lokalizirati.
Intenzitet boli je subjektivan dojam pacijenta. Simptome koji se oslanjaju na subjektivan dojam pacijenta ocjenjujemo tako da on na ravnoj crti čiji je početak označen sa 0, a završetak sa 10 on sam označi mjesto koje odgovara procjeni njegove boli. Točka 0 označava stanje bez boli, a točka 10 stanje najjače moguće boli. Ukupna duljina crte obično i je 10 cm pa je lagano kasnije ravnalom izmjeriti intenzitet bola i taj podatak sačuvati za kasniju usporedbu.

Slika 1 Primjer vizualno numeričke skale

Prema tijeku bol može biti stalna (kontinuirana) ili paroksizimalna (javlja se u valovima ili iznenadno i napreskokce).
Fizički čimbenici koji utječu na bol su npr. primjena topline ili hladnoće za ublažavanje boli ili masaže za olakšavanje napetosti mišića i sl.
Emocionalni stres, poremećaji u spavanju, zakonsko-tužbeni i invalidski odnosi mogu biti značajna komponenta u nastanku ili progresiji TMD-a stoga moraju biti pažljivo evaluirani.
Prijašnje liječenje je bitno ne samo zbog pacijentova odnosa prema dosadašnjem i budućem tretmanu nego i zbog konzultacije sa referentnim liječnikom i njegovim stavom o problemima tog pacijenta.

Anamnestički upitnik PDF file 196 Kb

Klinički karton PDF file 174 Kb

Klinička ispitivanja diferenciraju se prema dobivenim anamnestičkim podacima. S obzirom na pretpostavljenu etiologiju ona mogu biti usmjerena na jednu od tri komponente žvačnog sustava, no najčešće kliničkim ispitivanjem detaljno ispitujemo sve tri komponente žvačnog sustava.